Svjetski dan vjerskih sloboda u SŠ Bartula Kašića u Pagu

Svjetski dan vjerskih sloboda, 27. siječnja, učenici Srednje škole Bartula Kašića u Pagu obilježili su u sklopu projekta iz Građanskog odgoja i obrazovanja. Cilj aktivnosti bio je približiti učenicima dvije velike religije s kojima se nemaju priliku susretati u svakodnevnici: islam i judaizam.

Kroz međupredmetne teme učenici prvog i drugog razreda gimnazije su, koristeći prethodno stečena znanja iz povijesti, geografije, vjeronauka, hrvatskog jezika, sociologije, glazbene i likovne kulture – istražili povijest ovih velikih i značajnih religija, njihova osnovna učenja i zakonitosti. Učenici trećeg i četvrtog razreda imali su nešto specifičniji zadatak: istražiti i prezentirati religijske specifičnosti u pogledu prehrane, njihovih zakonitosti i običaja. Dobivene spoznaje su prenijeli na papir i priredili mini-izložbu na hodniku škole. Svojim radovima su dali i teorijsku podlogu učenicima koji se školuju za zanimanja kuhar i konobar koji su, u sklopu praktične nastave u školskom kabinetu, pripremali jela karakteristična za pojedinu religiju. Oni nisu imali samo „operativni“ zadatak: pripremajući jela iz islamske i židovske kulture, učili su o pravilima pripremanja, razlozima zabrane konzumiranja određenih namirnica i slično. Upoznali su i neke nove namirnice koje nisu uobičajene u našoj svakodnevnoj kuhinji poput slanutka, bulgura, kumina, timijana i sl.

Koordinaciju projekta vodile su pedagoginja Mirjana Škoda i knjižničarka MarijaPećirko na način da je pedagoginja podijelila zadatke i dala opće odrednice što se u pojedinom zadatku očekuje od učenika, a knjižničarka je surađivala s učenicima u odabiru relevantne literature kao izvora informacija. Voditelji pojedinih etapa projekta bili su razrednici te stručni učitelj kuharstva Branko Tičić i stručni učitelj ugostiteljskog posluživanja Teo Bukša.

Sudjelovanjem o ovom projektu, kroz međurazrednu i  međupredmetnu suradnju i grupni rad,  učenici su učili o potrebi međureligijske tolerancije, o sličnostima među velikim svjetskim religijama te o teškim posljedicama diskriminacije na osobnoj i društvenoj razini.

Ovakav način rada i međusobne suradnje učenika dobar je uvod u osposobljavanje za cjeloživotno učenje kroz usavršavanje preko onoga u čemu se svaki učenik pojedinačno ističe kao talentiran.

Zajednička koordinacija pedagoginje i knjižničarke bila je od pomoći učenicima u onom dijelu projektno-istraživačkog rada koji se odnosio na pronalaženje i evaluaciju dostupnih informacija te pripreme izvještaja i prezentiranja rezultata istraživanja.

Nakon što su učenici, sa svojim mentorima, cijeli projekt priveli kraju, zajednički su definirali obrazovne ishode koji će im biti od koristi u daljnjem radu i učenju. A to su: znati prepoznati i suzbiti svaku predrasudu, stereotip i diskriminantno ponašanje temeljeno na religijskoj i međukulturnoj različitosti; prepoznati kako dolazi do tih pojava  te zašto su one štetne za cjelokupno društvo.

Svi su se na kraju složili kako su, kroz upoznavanje gastronomije ovih dviju velikih religija, spoznali značaj očuvanja kulturnog identiteta i kulturnih različitosti (kroz vrste korištenih namirnica i načine pripreme hrane) u kontekstu globalizacijske kulture.